BABYLON THE GREAT
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Saveti o životu i ishrani

Go down

Saveti o životu i ishrani Empty Saveti o životu i ishrani

Post by Admin 2015-11-14, 00:35

TIZER

Admin
Admin

Broj poruka : 3201
Datum upisa : 2011-08-03

https://religija.serbianforum.info

Back to top Go down

Saveti o životu i ishrani Empty Re: Saveti o životu i ishrani

Post by Admin 2015-11-14, 00:35

INFO

Admin
Admin

Broj poruka : 3201
Datum upisa : 2011-08-03

https://religija.serbianforum.info

Back to top Go down

Saveti o životu i ishrani Empty Re: Saveti o životu i ishrani

Post by Admin 2015-11-14, 00:35

SADRŽAJ

Admin
Admin

Broj poruka : 3201
Datum upisa : 2011-08-03

https://religija.serbianforum.info

Back to top Go down

Saveti o životu i ishrani Empty Re: Saveti o životu i ishrani

Post by Admin 2015-11-14, 00:36



Last edited by Admin on 2015-11-14, 01:06; edited 2 times in total

Admin
Admin

Broj poruka : 3201
Datum upisa : 2011-08-03

https://religija.serbianforum.info

Back to top Go down

Saveti o životu i ishrani Empty Re: Saveti o životu i ishrani

Post by Admin 2015-11-14, 00:36

.


Last edited by Admin on 2015-11-14, 00:46; edited 2 times in total

Admin
Admin

Broj poruka : 3201
Datum upisa : 2011-08-03

https://religija.serbianforum.info

Back to top Go down

Saveti o životu i ishrani Empty Re: Saveti o životu i ishrani

Post by Admin 2015-11-14, 00:45

I. Razlozi za reformu
 
 
Izbor života ili smrti

Svaki čovek ima priliku da, u velikoj meri, postane ono što izabere. Blagoslovi ovog života, kao i besmrtnost, nalaze mu se nadohvat ruke. On može da izgradi karakter postojane vrednosti, stičući novu snagu na svakom koraku. On svakodnevno može da napreduje u znanju i mudrosti, doživljavajući nove radosti u napredovanju, dodajući vrlinu vrlini, vrednost vrednosti. Njegove sposobnosti usavršavaće se upotrebom, jer ukoliko više mudrosti dobije, utoliko će biti veća njegova mogućnost za napredovanje. Tako će se njegova inteligencija, znanje i vrline razviti u veću silu i savršeniji sklad.

S druge strane, čovek može dopustiti da njegove snage zarđaju usled toga što ih ne koristi, ili da se izopače rđavim navikama, nedostatkom samosavlađivanja ili moralne i religiozne čvrstine. Njegovo napredovanje tada zaostaje; on je neposlušan Božjem zakonu i zakonima zdravlja. Apetit ga osvaja i sklonost ga odvlači. Za njega je lakše da uvek aktivnim silama zla dopusti da ga vuku unazad, nego da se bori protiv njih i ide napred. Slede neumerenost, bolest i smrt. Ovo je istorija mnogih života koji su mogli biti korisni Božjem delu i čovečanstvu.


Traženje savršenstva

(1905) M.H. 114.115.
2. Bog želi da dostignemo uzor savršenstva koje nam je omogućeno Hristovim darom. On nas poziva da izaberemo pravu stranu, da se povežemo sa nebeskim silama u usvojimo načela koja će u nama obnoviti božanski lik. U svojoj pisanoj Reči i velikoj knjizi prirode, otkrio je načela života. Naš posao je da upoznamo ova načela i u poslušnosti sarađujemo s Njim u obnovi zdravlja tela i duše.

Letter 73 a, 1896.
3. Živi organizam je Božja svojina. On Mu pripada stvaranjem i otkupljenjem. Zloupotrebom bilo koje od svojih snaga, potkradamo Boga u časti koja Mu pripada.


Pitanje poslušnosti

M.S. 49, 1897.
4. Mi ne shvatamo svoju obavezu prema Bogu da Mu posvetimo čisto i zdravo telo.

Letter 120, 1901.
5. Nedostatak brige o živoj mašini je vređanje Tvorca. Poštovanje pravila koja je Bog odredio, sačuvaće ljudska bića od bolesti i prerane smrti.

R.H. 8. maj 1883.
6. Zato što ne pazimo na svetlost zakona o životu i zdravlju, koju nam je On sa zadovoljstvom dao, jedan je od razloga što ne uživamo više blagoslova od Gospoda.

(1900) COL 347.348.
7. Bog je Tvorac fizičkih zakona, kao što je Tvorac i Moralnog zakona. Njegov zakon napisan je Njegovim prstom na svakom živcu, svakom mišiću, svakoj sposobnosti, koja je poverena čoveku.

M.S. 3, 1897
8. Čovekov Tvorac oblikovao je živu mašinu našeg tela. Svaka funkcija je divno i mudro uspostavljena. Bog se zavetovao da će čuvati ovu ljudsku mašinu da radi u dobrom zdravlju, ako čovek bude bio poslušan Njegovim zakonima i ako sarađuje sa Njim. Svaki zakon koji upravlja ljudskom mašinom treba smatrati upravo tako istinski božanskim po svom poreklu, karakteru i značaju kao i Božju reč. Svako nemarno, nepažljivo postupanje, svaka zloupotreba divnog Gospodnjeg mehanizma, nepoštovanjem Njegovih određenih zakona u ljudskom telu, je prekršaj Božjeg zakona. Mi možemo posmatrati i diviti se Božjem delu u svetu prirode, ali ljudsko telo je najveličanstvenije.

(Nepotrebno trošenje životnih snaga i umnih mogućnosti je greh -194)

(1890) C.T.B.H. 53
9.Prestupanje zakona našeg tela isto je tako greh, kao i kršenje Deset zapovesti. Činiti jedno ili drago znači kršiti Božje zakone. Oni koji prestupaju Božji zakon u svom telu, biće skloni da krše Božji zakon izgovoren na Sinaju. (Vidi:63)

Naš Spasitelj je opomenuo svoje učenike da će upravo pred Njegov drugi dolazak nastati stanje koje će biti veoma slično onome koje je prethodilo potopu. Svet će se odati uživanju i preterivaće u jelu i piću. Ovakvo stanje postoji i danas. Svet se uveliko odao popuštanju apetitu; naklonost prema svetskim običajima dovešće nas do robovanja izopačenim navikama – navikama koje će nas učiniti sve sličnijim osuđenim stanovnicima Sodoma. Čudim se što stanovnici Zemlje nisu uništeni kao stanovnici Sodoma i Gomore. Zapažam dovoljno uzroka za sadašnje stanje degeneracije i smrtnosti u svetu. .Slepe strasti upravljaju razumom tako da su u životu mnogih sve uzvišene pobude žrtvovane požudi.

Održavanje tela u zdravom stanju treba da bude naša životna težnja, tako da svi delovi ove žive mašine mogu skladno da rade. Božja deca ne mogu da proslavljaju Boga bolesnim telom ili zakržljalim umom. Oni koji popuštaju bilo kome obliku neumerenosti, na primer u jelu ili piću, rasipaju svoje telesne snage i slabe moralnu silu.

(1900) 6T 369.370.
10. Prirodni zakoni su Božji zakoni, i zato je naša dužnost da se posvetimo brižljivom proučavanju ovih zakona. Mi moramo da proučimo njihove zahteve u odnosu na svoje telo i postupimo u skladu sa njima. Nepoznavanje ovoga je greh.

(Svesno neznanje povećava greh – 53)

»Ne znate li da su telesa vaša udi Hristovi? Ili ne znate da su telesa vaša crkva svetoga Duha koji živi u vama, kojega imate od Boga, i niste svoji? Jer ste kupljeni skupo. Proslavite dakle Boga u telesima svojim i u dušama svojim, što je Božje.« (1.Korinćanima6,15.19.20)

Naše telo je Hristova otkupljena svojina i nama nije data sloboda da sa njim postupamo kako nam se sviđa. Čovek je to učinio. Postupao je tako sa svojim telom kao da zakon i tela nekažnjavaju. Usled izopačenog prohteva za jelom njegovi organi su oboleli i onesposobljeni, a snage oslabljene. Sve ove posledice, koje je izazvao svojim kušanjima, sotona je iskoristio da naruži Boga. On pred Boga iznosi ljudsko telo, koje je Hristos otkupio, kao ličnu svojinu; a kako je čovek neugledna slika svoga Tvorca! Bog je obeščašćen time što je čovek zgrešio protiv svoga tela i što je iskvario svoj put.

Istinski obraćeni ljudi savesno će poštovati zakone života koje je Bog ustanovio u njihovom biću, nastojeći tako da izbegnu telesnu, umnu i moralnu slabost. Poslušnost ovim zakonima treba da postane dužnost svakoga pojedinca. Mi sami moramo da snosimo posledice prekršenog zakona. Mi moramo da odgovaramo pred Bogom za svoje navike i dela. Stoga, pitanje za nas ne glasi: »Šta će svet reći?«, već »Kako ću ja, koji tvrdim da sam hrišćanin, postupati sa životom koje mi je Bog dao? Hoću li raditi za svoje najveće zemaljsko i duhovno dobro, čuvajući svoje telo kao hram u kome prebiva Duh Sveti ili ću sebe žrtvovati svetovnim shvatanjima i načinu života?«


Kazna za neznanje

Health Reformer, October 1866.
11. Bog je uspostavio zakone koji upravljaju našim telom, a ti zakoni koje je postavio u našem biću su božanski, pa je za svaki prekršaj utvrđena kazna koja će ranije ili kasnije postati iskustvo. Većina bolesti od kojih je patila ljudska porodica i još uvek pati, nastala je usled nepoznavanja zakona koji vladaju u čovekovom telu. Izgleda kao da su ljudi nezainteresovani za pitanje zdravlja i istrajno rade na tome da potpuno razore svoje telo, a kada postanu oronuli i iznureni telom i duhom, traže lekara i truju se lekovima do smrti.


Ne uvek neznalice

(1900) 6T 372.
12. Kada govore o zdravlju, ljudi često kažu: »Mi znamo mnogo više nego što činimo.« Oni ne shvataju da su odgovorni za svaki zrak svetlosti u odnosu na svoje telesno dobro i da Bog uvek nadzire svaku njihovu naviku. Sa telesnim životom ne sme se nasumice postupati. Svaki organ, svako vlakno našeg tela treba sveto čuvati od štetnih navika.


 
Odgovornost za svetlost

Good Health, November, 1880.
13. U vreme kada nas je obasjala svetlost zdravstvene reforme i posle toga, svaki dan su se mogla čuti pitanja: »Da li sprovodim u život pravu umerenost u svemu?« »Da li je moja hrana takva da će mi pomoći da ostvarim najviše dobra?« Ako ne možemo potvrdno da odgovorimo na ova pitanja, stojimo osuđeni pred Bogom, jer će nas On sve smatrati odgovornim za svetlost koja je svetlela na našoj stazi. Bog ne gleda na vreme neznanja, ali čim nas svetlost obasja, On zahteva da napustimo svoje navike koje narušavaju zdravlje i uspostavimo pravilan odnos prema fizičkim zakonima.

(1890) C.T.B.H. 150.
14. Zdravlje je blago. Od svih prolaznih dobara, ono je najdragocenije. Bogatstvo, obrazovanje i čast skupo se stiču gubitkom zdravlja. Ni jedno od njih ne može nam obezbediti sreću ako nedostaje zdravlje. Zloupotreba zdravlja, koje nam je Bog dao, strašan je greh; ovakva zloupotreba onesposobljava nas za život i čini gubitnicima, čak i onda kada takvim sredstvima dostignemo bilo koji stepen obrazovanja.

(Primeri patnji zbog potcenjivanja svetlosti – 119.204)

(1890) C.T.B.H. 151.
15. Bog se darežljivo pobrinuo za održanje i sreću svih svojih stvorenja; i da Njegovi zakoni nisu nikada pogaženi, da su svi postupali u skladu sa Božjom voljom; tada bi zdravlje, mir, sreća, zamenili bedu i neprekidno zlo.

Health Reformer, August, 1866.
16. Savršena usklađenost sa zakonima, koje je Bog usadio u naše biće, obezbediće nam zdravlje i sačuvati organizam od sloma.

(Zdravstvena reforma i Gospodnja sredstva za umanjivanje patnji – 788)


Žrtva bez mane

(1890) C.T.B.H. 15.
17. U staroj izrailjskoj službi poštovan je zahtev da svaka žrtva bude bez mane. U stihu smo pozvani da svoja tela damo u žrtvu živu, svetu, ugodnu Bogu i da to bude naša razumna služba. Mi smo Božja stvorenja. Psalmista, razmišljajući o divnom Božjem delu u ljudskom telu, uzvikuje: »Kako sam divno sazdan!« Ima mnogo onih koji imaju naučno obrazovanje, i poznaju teoriju istine, ali koji ne razumeju zakone koji vladaju njihovim telom. Bog nam je dao sposobnost i talente i naša je dužnost, kao Njegovih sinova i kćeri, da ih najbolje iskoristimo. Ako rđavim navikama ili popuštanjem izopačenom apetitu, slabimo sile duha i tela biće nam nemoguće da pravilno poštujemo Boga.

(C.T.B.H. 52.53; 1890) C.H. 121.
18. Bog zahteva da Mu damo telo u živu žrtvu, a ne u mrtvu ili žrtvu koja umire. Žrtve starih Izrailjaca morale su da budu bez mane, pa zar će Bogu biti ugodna ljudska žrtva puna bolesti i raspadanja? On nam kaže da je naše telo hram Svetog Duha; i On zahteva od nas da brinemo o ovom hramu da bi mogao da postane pogodno prebivalište Njegovom Duhu. Apostol Pavle nas opominje: »I niste svoji; jer ste kupljeni skupo. Proslavite dakle Boga u telesima svojim i u dušama svojim, što je Božje.« Svi pažljivo treba da sačuvaju telo u najboljem zdravlju, da bi mogli da obavljaju savršenu službu Bogu i izvrše svoje obaveze u porodici i društvu.


Bedna žrtva

(1872) 3T 164.165.
19. Da bi smo sačuvali zdravlje, potrebno je da steknemo znanje o jelu, piću i oblačenju. Bolesti su prouzrokovane kršenjem zdravstvenih zakona; one su rezultat kršenja zakona prirode. Naša prva dužnost, koju dugujemo Bogu, sebi lično i svojim bližnjima jeste poslušnost Božjim zakonima, koji obuhvataju i zakone o zdravlju. Kada smo bolesni, mi stavljamo teret koji zamara naše prijatelje, sebe onesposobljavamo za izvršenje dužnosti prema svojim porodicama i prema svojim bližnjima. A kada prerana smrt postane ishod našeg kršenja prirodnih zakona, tada nanosimo bol i patnje drugima, lišavamo svoje bližnje pomoći koju za života treba da im pružimo, lišavamo svoje porodice utehe i pomoći koju bismo mogli da im pružimo i zakidamo Boga u službi koju On zahteva od nas da bi se Njegova slava povećala. Zar mi tada, u najgorem smislu, nismo prestupnici Božjeg zakona.

Međutim, Bog je veoma milostiv, žalostiv i nežan i kada svetlost dopre do onih koji su grešnim popuštanjem narušili svoje zdravlje, kada se osvedoče o grehu, pokaju i traže oproštenje, On prihvata jadnu žrtvu koja Mu se daje i prima ih. O, kakvo je to nežno milosrđe kojim On ne odbija ostatak zloupotrebljenog života grešnika koji pati, ali i koji se kaje! U svojoj veličanstvenoj milosti, On spasava ove duše kao iz ognja. Kakva se slaba, žalosna žrtva žrtvuje čistom i svetom Bogu? Plemenite sposobnosti bile su paralisane rđavim navikama grešnog popuštanja. Težnje su izopačene, a duša i telo unakaženi.


Zašto je data svetlost o zdravstvenoj reformi?

(1870) 2T, 399.400.
20. Gospod je dopustio da nas u ovim poslednjim danima obasja Njegova svetlost da bi se tama, koja se usled grešnog popuštanja nakupila u toku života prošlih naraštaja, mogla donekle rasterati i umanjiti zla koja su nastala kao posledica neumerenog jela i pića.

Gospod je u svojoj mudrosti stvorio plan kako da svoj narod dovede u položaj kojim bi u duhu i delima bio odvojen od sveta tako da njegova deca ne bi bila lako odvedena u idolopoklonstvo, i da ostanu čista od pokvarenosti koja vlada u ovom veku. Bog ima plan da roditelji koji veruju i njihova deca, istupe kao živi Hristovi predstavnici, kao kandidati za večni život. Svi koji imaju udela u božanskoj prirodi neće biti zahvaćeni pokvarenošću koja je u svetu prouzrokovana uživanjem. Oni koji popuštaju apetitu ne mogu da dostignu hrišćansko savršenstvo.

(1890) C.T.B.H. 75.
21. Bog je dopustio da nas svetlost zdravstvene reforme obasja u ovim poslednjim danima, da bismo hodajući u svetlosti, mogli da izbegnemo mnoge opasnosti kojima ćemo biti izloženi. Sotona radi u velikoj sili da bi naveo ljude da popuste apetitu, da zadovolje svoje sklonosti, a svoje dane provedu u bezbrižnoj nerazumnosti. On nudi privlačnosti života ispunjenog sebičnim uživanjem i popuštanjem strastima. Neumerenost potkopava sile uma i tela. Onaj koji je tako savladan, nalazi se na sotonskom tlu na kome će biti kušan i uznemiravan, i na kraju potpuno dopasti pod vlast neprijatelja svake pravde.

(C.T.B.H. 52; 1890) C.H. 120.121.
22. Da bi se sačuvalo zdravlje, potrebna je umerenost u svemu – umerenost u radu, umerenost u jelu i piću. Naš nebeski Otac poslao je svetlost zdravstvene reforme da čuva od zala koja nastaju kao rezultat pokvarenog apetita, a da oni koji vole čistotu i svetost mogu da saznaju kako razborito da koriste dobra koja im je dao i da umerenošću u svakodnevnom životu mogu biti posvećeni istinom.

(1890) C.T.B.H. 120.
23. Imajmo uvek na umu da je veliki cilj zdravstvene reforme postizanje potpunog razvoja uma, duše i tela. Svi prirodni zakoni – koji su Božji zakoni – određeni su za naše dobro. Poslušnost tim zakonima uvećaće našu sreću u ovom životu i pomoći u pripremi za večni život.


Značaj zdravstvenih načela

(1909) 9T, 158-160.
24. Pokazano mi je da su načela, koja su nam data u prvim danima vesti, danas isto tako važna i treba ih smatrati isto tako značajnim kao što su onda bila. Ima nekih koji nikada nisu sledili datu svetlost o ishrani. Sada je vreme da se svetlost uzdigne da bi zasjala jasnim, sjajnim zracima.

Načela zdravog načina života za nas pojedinačno i za nas kao Božji narod, veoma mnogo znače…

Sada se svi kušaju i ispituju. Mi smo kršteni u Hristu, i ako budemo izvršili svoj deo u odvajanju od svega što će nas srozati i učiniti od nas ono što ne bi trebalo da budemo, dobićemo snagu da uzrastemo u Hristu koji je naš živi Poglavar; i videćemo spasenje Božje.

Jedino kad se razumno odnosimo prema načelima zdravog života, možemo postati potpuno svesni zala koja proizilaze iz nepravilne ishrane. Oni koji posle uviđanja svojih grešaka, imaju hrabrosti da izmene svoje navike, shvatiće da reformni postupak zahteva borbu i mnogo istrajnosti; ali kada jednom oblikuju ispravan ukus, shvatiće da je upotreba hrane koju su ranije smatrali neškodljivom, polako, ali sigurno, postavila temelje dispepsiji (slabom varenju) i drugim oboljenjima.
 

U prvim redovima reformatora

(1909) 9T, 158.
25. Adventisti sedmog dana raspolažu istinama od velike važnosti. Pre više od 40 godina, Gospod nam je dao naročitu svetlost o zdravstvenoj reformi, ali kako hodamo u toj svetlosti? Koliko ih je odbilo da živi u skladu sa Božjim savetima! Kao narod treba da napredujemo u srazmeri sa svetlošću koju smo primili. Naša je dužnost da razumemo i poštujemo načela zdravstvene reforme. U pogledu umerenosti treba da smo ispred svih ostalih ljudi; pa ipak ima medu nama dobro upućenih vernika, pa čak i propovednika Jevanđelja, koji imaju malo poštovanja prema svetlosti koju nam je Bog dao u vezi sa ovim predmetom. Oni jedu kako im se sviđa i rade što žele.

Neka učitelji i vode u našem Delu, u odnosu prema zdravstvenoj reformi, čvrsto utemelje svoj stav na Bibliji, i daju pravo svedočanstvo onima koji veruju da živimo u poslednjim danima istorije ove Zemlje. Mora se povući crta koja će razdvojiti one koji služe Bogu od onih koji služe sebi.

(1867) 1T, 487.
26. Zar će oni koji »čekaju blažena nada i javljanje slave velikoga Boga i Spasa našega Isusa Hrista, koji je dao sebe za nas da nas izbavi od svakog bezakonja i očisti sebi narod izbrani koji čezne za dobrim delima«, biti iza verskih zanesenjaka današnjice, koji nemaju veru u skori Dolazak našeg Spasitelja? Naročiti narod koga On čisti za sebe, da bude odveden na Nebo ne videvši smrti, ne sme da bude iza drugih u dobrim delima. U svojim naporima da se očiste od svake pokvarenosti tela i duha, usavršavajući se u svetosti i strahu Božjem, oni treba da budu isto tako ispred svih ostalih ljudi na Zemlji, kao što je i njihovo zvanje mnogo uzvišenije od zvanja drugih.


Zdravstvena reforma i molitva za bolesne

(1909) 9T 164.165.
27. Da bi bili očišćeni i da bi ostali čisti, adventisti sedmog dana moraju da imaju Svetoga Duha u svojim srcima i u svojim domovima. Gospod mi je dao svetlost da će On, kada se današnji Izrailj ponizi pred Njim i kada očisti hram duše od svake prljavštine, uslišiti njegove molitve za bolesne i blagosloviti upotrebu svojih lekova za bolesti. Kada čovek verom čini sve što može da suzbije bolest, koristeći jednostavne metode lečenja koje je Bog uspostavio, tada će On blagosloviti njegove napore.

Ako posle toliko mnogo svetlosti, koju je Bog dao, Božji narod bude gajio rđave navike, popuštajući sebi i odbijajući da se promeni, snosiće neminovne posledice prestupa. Ako odluče da po svaku cenu zadovolje izopačeni apetit, Bog ih čudom neće spasti od posledica njihovog popuštanja. Tada »ćete u mukama ležati«. (Isaija 50,11)

Oni koji oholo govore: »Gospod me je iscelio i nije potrebno da ograničavam svoju ishranu; mogu po svojoj volji da jedem i pijem«, uskoro će u telu i duši osetiti potrebu za Božjom obnoviteljskom silom. Zato što vas je Bog milostivo izlečio, ne treba da mislite da u popuštanju samom sebi možete slediti navike sveta. Činite ono što je Hristos zapovedio posle svoga dela izlečenja: »Idi, i ne greši više!« (Jovan 8,11) Apetit ne sme da bude naš bog.

(1867) 1T, 560.561.
28. Zdravstvena reforma je grana naročitog Božjeg dela i blagoslov Njegovom narodu…
Videla sam da je razlog zbog koga Bog nije potpunije uslišio molitve svojih slugu za bolesne medu nama, bio taj što se time ne bi mogao proslaviti, jer su oni kršili zakone zdravlja. Takođe sam videla da je On stvorio plan za zdravstvenu reformu i zdravstveni Institut, da bi pripremio put za potpuno uslišenje molitava vere. Vera i dobra dela treba da idu ruku pod ruku u pomaganju bolesnima medu nama i u njihovom osposobljavanju za proslavljanje Boga ovde i spasenje prilikom Hristovog dolaska.

(1864) Sp. Gifts IV, 144.145.
29. Mnogi su očekivali da će ih Bog sačuvati od bolesti samo zato što su Ga molili da On to učini. Međutim, Bog nije uslišio njihove molitve, zato što njihova vera nije bila usavršena delima. Bog neće činiti čuda da bi sačuvao od bolesti one koji se ne brinu za sebe, nego stalno krše zdravstvene zakone i ne čine nikakve napore da bi sprečili bolest. Kada sa svoje strane činimo sve što možemo da imamo dobro zdravlje, tada možemo očekivati da će uslediti blagosloveni rezultati i u veri možemo moliti Boga da blagoslovi naše napore za očuvanje zdravlja. On će uslišiti naše molitve onda, kada se Njegovo ime time može proslaviti. Međutim, neka svi razumeju da i oni treba da obave određeni posao. Bog čudima neće sačuvati zdravlje osoba koje su svojim bezbrižnim nepoštovanjem zdravstvenih zakona, krenule sigurnim putem bolesti.

Oni koji zadovoljavaju svoj apetit i onda pate zbog svoje neumerenosti i uzimaju lekove da to ublaže, mogu biti sigurni da se Bog neće zalagati da spase zdravlje i život koji je tako nepromišljeno doveden u opasnost. Uzrok je izazvao posledicu. Mnogi, kao svoje poslednje utočište prihvataju uputstva Božje reči i traže da se starešine crkve mole za obnovljenje njihovog zdravlja. Bog nije sklon da odgovori na molitve koje su upućene za takve, jer zna da će oni, ako im se zdravlje i obnovi, ponovo ga žrtvovati na oltaru nezdravog apetita. (Vidi: 713)


Pouka iz neuspeha koji je doživeo Izrailj

(1909) 95.165.
30. Gospod je obećao starom Izrailju da će ga, ako se bude strogo držao Njega i izvršavao sve Njegove zahteve, sačuvati od svih bolesti koje je pustio na Misirce; ovo obećanje dato je pod uslovom poslušnosti. Da su Izrailjci poslušali uputstvo koje su primili i da su koristili svoje prednosti, oni bi svetu bili primer zdravlja i napretka. Izrailjci su zanemarili ispunjenje Božjeg cilja i zato nisu uspeli da prime blagoslove koje su mogli da dobiju. Međutim, Josif, Danilo, Mojsije, Ilija, i mnogi drugi ostali su nam plemeniti primeri ispravnog načina života. Ista vernost daće i danas isti ishod. Nama je napisano: »A vi ste izabrani rod, carsko sveštenstvo, sveti narod, narod dobitka, da objavite dobrodetelji onoga koji vas dozva iz tame k čudnome videlu svome.« (1. Petrova 2,9)

(1905) M.H. 283.
31. Da su Izrailjci poslušali uputstvo koje su primili i da su koristili svoje prednosti, oni bi postali ugled svetu u zdravlju i napretku. Da su kao narod živeli u skladu sa Božjim planom, bili bi sačuvani od bolesti koje su mučile ostale narode. Posedovali bi telesnu snagu i umnu silu kojom bi prevazilazili sve druge narode.

(Vidi: 641-644)


Hrišćanska trka

(1890)C.T.B.H.25.
32. »Ne znate li da oni što trče na trku, svi trče, a jedan dobije dar? Tako trčite da dobijete. Svaki pak koji se bori od svega se uzdržava: oni dakle da dobiju raspadljiv venac, a mi neraspadljiv.« (1. Korinćanima 9,24.25)

Ovde su izloženi dobri rezultati samosavlađivanja i umerenosti. Apostol Pavle predstavio je razne igre starih Grka, koje su održavane u čast njihovim bogovima, da bi nam prikazao duhovnu borbu i njenu nagradu. Oni koji su učestvovali u ovim igrama pripremali su se pod najstrožom stegom. Svako popuštanje koje bi moglo da oslabi telesne snage bilo je zabranjeno. Luksuzna hrana i vino bili su zabranjeni s ciljem da se unapredi telesna snaga i čvrstina.

Dobiti nagradu za koju su se borili – venac od cveća koje vene i pljesak mnoštva, smatrano je najvećom čašću. Ako su tako mnogo trpeli, ako se pokazalo toliko mnogo samoodricanja u nadi da se dobije tako bezvredna nagrada, koju je mogao da osvoji samo onaj koji je bio najbolji, koliko veća treba da bude žrtva, koliko voljnije samoodricanje za neraspadljiv venac i za večni život!

Pred nama je posao koji treba obaviti – važan, ozbiljan posao. Sve naše navike, ukus i naklonosti moraju da budu vaspitavani u skladu sa zakonima života i zdravlja. Na taj način obezbedićemo najbolje telesno stanje i bistrinu uma da bismo mogli da pravimo razliku između zla i dobra.
 

Danilov primer

(1890) C.T.B.H. 25-28.
33. Da bismo ispravo shvatili pitanje umerenosti, moramo ga proučavati sa biblijske tačke gledišta. Nigde ne možemo naći tako opsežan i snažan prikaz prave umerenosti i blagoslova koji je prate, kao što nam je to dato u primeru iz života proroka Danila i njegovih prijatelja Izrailjaca, na vavilonskom dvoru…

Bog priznaje ono što je pravo. Mladići iz svih zemalja koje je potčinio veliki osvajač, a koji su najviše obećavali, bili su skupljeni u Vavilonu, ali među svima njima zarobljeni Izrailjci nisu imali premca. Uspravan stas, siguran, gibak korak, lep izgled, zdrava čula, čist dah – sve su to bila mnogobrojna svedočanstva dobrih navika – obeležja plemenitosti kojom priroda počastvuje one koji su poslušni njenim zakonima.

Istorija Danila i njegovih drugova zabeležena je na stranicama nadahnute Reči za dobro mladih svih vekova. Ono što su ljudi činili, ljudi mogu da čine. Da li su ovi mladi Izrailjci čvrsto stajali usred velikih iskušenja i dali plemenito svedočanstvo u korist prave umerenosti? Današnji mladi ljudi mogu da daju slično svedočanstvo.

Pouka koja nam je ovde data toliko je značajna da bi bilo dobro da o njoj razmišljamo. Opasnost nam ne dolazi od oskudice, već od obilja. Mi smo stalno u iskušenju da budemo neumereni. Oni koji žele da sačuvaju svoje snage neoslabljene za službu Bogu, moraju da vode računa o strogoj umerenosti u korišćenju Njegovih darova, kao i potpunom uzdržavanju od svakog štetnog ili ponižavajućeg popuštanja.

Naraštaj koji nastaje okružen je zamkama pripremljenim da kušaju apetit. Naročito u velikim gradovima svaki oblik popuštanja je primamljiv i pristupačan. Oni koji kao Danilo odbiju iskušenje, požnjeće nagradu za svoje umerene navike. Svojom većom telesnom snagom i povećanom izdržljivošću, stvaraju ulog koji mogu da iskoriste u slučaju potrebe.

Dobre telesne navike unapređuju umne sposobnosti. Umna moć, telesna snaga i dug živog zavise od nepromenljivih zakona. Tu ne postoji slučaj. Bog prirode neće se umešati da sačuva ljude od posledica gaženja prirodnih zakona. Ima mnogo prave istine u izreci: »Svako je kovač svoje sreće!« Dok su roditelji odgovorni za oblikovanje karaktera, kao i vaspitanje i obrazovanje svojih sinova i kćeri, istina je da naš položaj i korisnost u svetu u velikoj meri zavise od našeg pravca delovanja. Danilo i njegovi drugovi uživali su koristi pravilnog obrazovanja i vaspitavanja u ranoj mladosti, ali samo ove prednosti ne bi ih učinile onim što su bili. Došlo je vreme kada su morali da rade za sebe – kada je budućnost zavisila od njihovog ličnog vladanja. Tada su odlučili da budu verni poukama koje su dobili u detinjstvu. Strah Gospodnji, početak mudrosti, bio je temelj njihovoj veličini. Njegov Duh krepio je svaku dobru nameru, svaku plemenitu odluku.

R.H. 25. Jan. 1881.
34. Mladićima (Danilu, Ananiji, Misailu i Azariji) u ovoj školi bio je dozvoljen pristup u carsku palatu i određeno da se hrane mesom i piju vino, koje je dolazilo sa carske trpeze. U svemu ovome car je smatrao da im nije samo ukazao veliku čast, već da im je obezbedio najbolji telesni i umni razvoj koji su mogli da postignu.

U hrani koja je iznošena pred cara bilo je svinjskog i drugih vrsta mesa, koje je po Mojsijevom zakonu bilo nečisto i zato je Izrailjcima bilo odlučno zabranjeno da ga jedu. Danilo je bio stavljen na ozbiljnu probu. Da li će biti veran učenju svojih otaca o jelu i piću i uvrediti cara, verovatno izgubiti ne samo položaj već i život, ili prekršiti Božju zapovest i zadržati carevu naklonost i tako ostvariti velike umne prednosti i najlaskaviji svetski uspeh?

Danilo nije dugo oklevao. Čvrsto je odlučio da bez obzira na ishod ostane u svojoj čestitosti. On »naumi da se ne skvrni obrokom jela careva i vinom koje on pijaše«. (Danilo 1,8)

Medu onima koji danas kažu da su hrišćani, ima mnogo onih koji bi zaključili da je Danilo bio previše jednostran i zato ga proglasili uskogrudim i fanatikom. Oni smatraju da pitanje jela i pića ima vrlo mali značaji da ne zahteva tako odlučan stav – koji bi verovatno imao za posledicu žrtvovanje svake zemaljske prednosti. Međutim, oni koji tako misle na dan suda ustanoviće da su se udaljili od Božjih izričitih zahteva i svoje mišljenje proglasili merilom dobra i zla. Oni će utvrditi da ono što im je izgledalo beznačajno, Bog tako nije posmatrao. Njegove zahteve treba verno poslušati. Oni koji prihvate i poslušaju jednu od Njegovih naredaba, zato što im je zgodno da tako čine, dok odbacuju drugu zato što bi njeno držanje zahtevalo izvesne žrtve, snižavaju merilo pravde i svojim primerom navode drage da olako gledaju na sveti Božji zakon. »Tako veli Gospod«, treba da bude naše pravilo u svemu…

Danilov karakter postoji u svetu kao izraziti primer onoga što Božja milost može da načini od ljudi koji su po prirodi pali i iskvareni grehom. Izveštaj o njegovom plemenitom životu samoodricanja predstavlja ohrabrenje za ceo ljudski rod. Iz njega možemo da dobijemo snagu da se uspešno odupremo iskušenju i čvrsto, u poniznosti, i u najtežem kušanju stanemo uz pravdu.

Danilo je mogao da nade uverljivo opravdanje i napusti svoje strogo umerene navike; ali Božje odobravanje bilo mu je draže nego naklonost najjačeg zemaljskog vladara – draže čak i od samog života. Pošto je svojim pristojnim ponašanjem stekao naklonost Amelsara, službenika zaduženog za jevrejske mladiće, Danilo ga je zamolio da im dozvoli da ne jedu od carskog jela i ne piju od njegovog vina. Amelsar se uplašio da će, ako usliši ovu molbu, izazvati carevo nezadovoljstvo i tako svoj život dovesti u opasnost. Kao i mnogi danas, mislio je i on – da će umerena ishrana dati ovim mladićima bled i bolešljiv izgled i slabe mišiće, dok će ih obilna hrana sa carskog stola učiniti rumenim i lepim i dati im veću telesnu snagu.

Danilo je zamolio da se ovo reši probom od deset dana. Mladim Izrailjcima je za vreme ovog kratkog perioda bilo dozvoljeno da jedu jednostavnu hranu, dok su njihovi drugovi jeli carska jela. Zahtev je konačno odobren i tada je Danilo bio siguran da je dobio spor. Iako je bio mladić, on je uvideo štetan uticaj vina i raskošnog života na telesno i umno zdravlje.

Posle deset dana ustanovljeno je da je dobijeni rezultat potpuno suprotan Amelsarovim očekivanjima. Ne samo u ličnom izgledu, već i u telesnoj snazi i umnosti, oni koji su bili umereni u svojim navikama znatno su bolje izgledali nego njihovi drugovi koji su popuštali apetitu. Posle ovog ispita, Danilu i njegovim drugovima dozvoljeno je da i dalje upotrebljavaju svoju jednostavnu ishranu tokom celokupnog školovanja za dužnosti u carstvu.


Božje odobravanje

Gospod je sa odobravanjem posmatrao čvrstinu i samoodricanje ovih jevrejskih mladića i Njegov blagoslov ih je pratio. »I dade Bog svoj četvorici mladića znanje i razum u svakoj knjizi i mudrosti; a Danilu dade da razume svaku utvaru i sne.« (Danilo 1,17) Na kraju trogodišnjeg školovanja, car je ispitao njihovu sposobnost i znanje i pronašao »da se među svima njima ne nade nijedan kao Danilo, Ananija, Misailo i Azarija; i stajahu pred carem. I u svemu čemu treba mudrost i razum, za što ih car zapita, nađe da su deset puta bolji od svih vrača i zvezdara što ih beše u svemu carstvu njegovu«. (Danilo 1,19.20)

Ova pouka usmerena je svima a naročito mladima. Pokornost Božjim zahtevima zato blagotvorno deluje na zdravlje tela i duha. Za ostvarenje najviših moralnih i umnih dostignuća, potrebno je tražiti mudrost i silu od Boga i držati se stroge umerenosti u svim životnim navikama. U Danilovom iskustvu i iskustvu njegovih drugova imamo primer pobede načela nad iskušenjem popuštanja apetitu. To pokazuje da mladi mogu pobediti želje tela zahvaljujući verskim načelima i ostati verni Božjim zahtevima, čak i po cenu velike žrtve.

(Danilova hrana – 117,241,242)
 

Nespremni za glasnu viku

(1867) 1T, 486.487.
35. Pokazano mi je da je zdravstvena reforma deo Vesti trećeg anđela i tako usko povezana sa njom kao mišica i šaka sa ljudskim telom. Videla sam da kao narod moramo da načinimo korak napred u ovom velikom delu. Propovednici i narod moraju složno da rade. Božji narod nije spreman za glasnu viku trećeg anđela. On za sebe treba da obavi posao koji ne može da prepusti Bogu da ga obavi za njega. Bog je izvršenje ovog posla prepustio nama. To je posao svakog pojedinca; niko ne može da ga izvrši za drugoga. »Imajući dakle ovakva obećanja, o ljubazni! da očistimo sebe od svake poganštine tela i duha, i da tvorimo svetinju u strahu Božjemu.« (2. Korinćanima 7,1) Neumerenost u jelu je greh koji je zavladao ovim vekom. Neuzdržljiv apetit načinio je ljude i žene robovima, zamračio im um i do te mere otupio njihova moralna osećanja da više ne cene uzvišene istine Božje reči. Niske sklonosti zavladale su ljudima i ženama.

Da bi postao spreman za preobraženje, Božji narod mora da poznaje sebe. On mora da poznaje svoje telo, da bi zajedno sa psalmistom mogao da uzvikne: »Hvalim te što sam divno sazdan.« Njegov apetit uvek mora da bude potčinjen moralnim i umnim silama. Telo treba da bude sluga umu, a ne um telu.


Priprema za osveženje

(1867) 1T, 619.
36. Bog zahteva od svog naroda da se očisti od svake prljavštine tela i duha, i u strahu Gospodnjem usavrši svetost. Svi ravnodušni i koji izbegavaju ovaj posao, očekujući da Bog učini za njih ono što On zahteva da sami, učine za sebe, naći će se laki, kada krotki na Zemlji, koji su izvršavali Njegove sudove, budu zaštićeni u dan Gospodnjeg gneva.

Pokazano mi je da će se Božji narod naći nespreman, ako ne bude ulagao napore sa svoje strane, nego bude čekao da osveženje dođe na njega da otkloni njegova zla i ispravi greške; ako očekuje da se tako očisti od prljavštine tela i duha i osposobi da sudeluje u glasnoj vici trećeg anđela. Osveženje ili Božja sila doći će samo na one koji su se pripremili za njega, obavljajući posao koji im je Bog dao, naime, čisteći se od svake prljavštine tela i duha, posvećujući se u strahu Gospodnjem.


Poziv onima koji oklevaju

(RH, 27. May 1902) C.H. 578.579.
37. Istoriju Božjeg naroda pokvarilo je nesprovođenje ispravnih načela. Neprekidno nazadovanje u zdravstvenoj reformi uslovilo je veliki nedostatak duhovnosti koji je obeščastio Boga. Podignute su prepreke kakve se nikada ne bi videle, da je Božji narod hodao u svetlosti.

Hoćemo li mi koji imamo tako velike prednosti, dopustiti da ovaj svet bude ispred nas u zdravstvenoj reformi? Hoćemo li omalovažavati svoje umove i zloupotrebljavati svoje talente pogrešnim načinom ishrane? Hoćemo li prestupati Božji sveti zakon popuštanjem sebičnim navikama? Hoće li naša nedoslednost postati predmet osude? Hoćemo li živeti tako nehrišćanskim životom da se naš Spasitelj stidi da nas nazove svojom braćom?

Zar nećemo radije obavljati lekarsko-misionarski posao, koji je u stvari Jevanđelje u praksi, živeći tako da Božji mir može da vlada u našim srcima? Zar nećemo ukloniti svaki kamen spoticanja ispred nogu nevernika, imajući uvek na umu pravo hrišćanstvo? Mnogo je bolje da se odreknemo hrišćanskog imena, nego da kažemo da smo hrišćani, a da u isto vreme popuštamo apetitu koji podstiče nesvete nagone.

Bog poziva svakog vernika da bez oklevanja posveti svoj život službi Gospodu. On poziva na odlučnu reformu. Sva stvorenja uzdišu pod prokletstvom. Božji narod treba da zauzme takvo mesto da bi mogao da raste u milosti, posvećujući istinom telo, dušu i duh. Kada raskine sa svakim popuštanjem koje narušava zdravlje, dobiće jasniji pojam o tome u čemu se sastoji prava pobožnost. Divna promena nastaće u verskom iskustvu.


Svi ćemo biti okušani

RH. 10. Feb. 1910.
38. Veoma je značajno da svaki pojedinac među nama dobro izvrši svoj deo i izgradi pravilno mišljenje o tome šta treba da jedemo, pijemo i kako treba da živimo da bismo sačuvali zdravlje. Svi će biti iskušani tako da će se videti da li su prihvatili načela zdravstvene reforme ili pošli putem popuštanja sebi.

Neka niko ne misli da se prema ishrani može odnositi onako kako Mu se sviđa. Neka svi, koji sa vama sede za stolom, vide da poštujete načela pravilne ishrane, kao i sva druga načela, da bi se mogla otkriti Božja slava. Vi ne možete drukčije postupati, jer treba da izgradite karakter za budući, besmrtan život. Velike odgovornosti počivaju na svakoj ljudskoj duši. Shvatimo ove odgovornosti i časno ih nosimo u Gospodnje ime.

Svakome koji pada u iskušenje da popusti apetitu rekla bih: »Nemoj podleći iskušenju, već se opredeli za upotrebu zdrave hrane. Nauči da uživaš u zdravoj hrani.« Gospod pomaže onima koji teže da pomognu sebi; ali ako ljudi ne ulože naročite napore da slede Božju volju i nameru, kako On onda može da radi sa njima? Učinimo svoj deo, izgrađujući svoje spasenje sa strahom i drhtanjem – sa strahom i drhtanjem da ne bismo pogrešno postupali sa svojim telom, za koje smo obavezni pred Bogom da ga sačuvamo u što zdravijem stanju.
 

Prava reforma je reforma srca


(1896) Special Testimonies, Series A, No. 9, p. 54.
39. Oni koji žele da rade u Božjoj službi ne treba da teže za svetskim uživanjima i sebičnim popuštanjima. Lekari u našim ustanovama moraju da budu prožeti živim načelima zdravstvene reforme. Dok Hristova milost ne postane načelo koje živi u srcu, ljudi nikada neće biti istinski umereni. Sve svečane obaveze učinjene u svetu tebe i tvoju suprugu neće načiniti reformatorima zdravlja. Samo doslovno uzdržavanje od hrane neće izlečiti vaše bolesne apetite. Brat i sestra … neće postići umerenost u svemu, sve dok se njihova srca ne preobraze Božjom milošću.

Okolnosti ne mogu da izvrše reformu. Hrišćanstvo predlaže reformu srca. Ono što Hristos radi iznutra, pokazaće se po nalogu obraćenog uma. Plan po kome je trebalo početi spolja, a zatim raditi unutra, uvek je propadao i uvek će propasti. Bog planira da sa vama počne u samom središtu svih teškoća, u srcu, i tada će iz srca izaći načela pravde; reforma će biti ostvarena spolja kao i unutra.

Letter, 3. 1884.
40. Oni koji uzdižu načela približavajući ih Božjoj naredbi u skladu sa svetlošću koju im je Bog dao preko svoje Reči i Svedočanstva Svoga Duha, neće promeniti način svoga delovanja da bi ispunili želje svojih prijatelja ili rođaka, bilo da je jedan, ili dva ili čitavo mnoštvo, onih koji žive u suprotnosti sa Božjim mudrim odredbama. Ako u ovom pogledu napredujemo u skladu sa načelima, ako se strogo pridržavamo pravila ishrane, ako kao hrišćani vaspitavamo svoj ukus prema Božjem planu, izvršićemo uticaj koji će ispuniti Božju nameru. Pitanje je: »Da li smo voljni da budemo pravi zdravstveni reformatori?«
(Vidi: 720)


Pitanje od velikog značaja

(1909) 9T, 153-156.
41. Dobila sam uputstvo da nosim vest o zdravstvenoj reformi celom našem narodu, jer su mnogi odstupili od prvobitne vernosti načelima zdravstvene reforme.

Bog želi da Njegova deca kao ljudi uzrastu do Hristove visine. Da bi to postigli oni moraju pravilno da koriste sve moći uma, duše i tela. Oni ne mogu dozvoliti da izgube išta od umne ili telesne snage.

Pitanje kako sačuvati zdravlje je pitanje prvorazrednog značaja. Kada u strahu Božjem proučavamo ovo pitanje, doznaćemo da je najbolje, kako za naš telesni, tako i za duhovni napredak, da vodimo računa o jednostavnosti u ishrani. Proučavajmo strpljivo ovo pitanje. Nama je potrebno znanje i rasuđivanje da bismo u ovom pogledu mudro napredovali. Prirodnim zakonima ne treba se odupirati, njih treba poslušati.

Oni koji su primili saznanje o zalima koja nastaju upotrebom mesne hrane, čaja, kafe i bogate, nezdravo pripremljene hrane i koji su odlučili da sa Bogom učine zavet žrtve, neće nastaviti sa popuštanjem želji za hranom za koju znaju da je nezdrava. Bog zahteva da se apetit očisti i pokaže samoodricanje u svemu što nije dobro. To je posao koji treba izvršiti pre nego što Njegov narod, kao savršeni narod, stane pred Njega.

Ostatak Božjeg naroda mora da bude obraćeni narod. Iznošenje ove vesti treba da pokrene obraćenje i posvećenje duša. U ovom pokretu treba da osetimo silu Božjeg Duha. To je divna, određena vest; ona znači sve za one koji je prihvate i nju treba objaviti glasnom vikom. Treba da imamo pravu, postojanu vera u napredak ove vesti koja će uvećavati svoj značaj do kraja vremena.

Ima nekih vernika koji prihvataju pojedine delove Svedočanstava kao vest od Boga, a odbacuju one delove koji osuđuju njihova omiljena popuštanja. Ovakve osobe rade protiv svoga dobra i blagostanja Crkve. Osnovno je da hodamo u svetlosti dok imamo svetlost. Oni koji tvrde da veruju u zdravstvenu reformu, a ipak u svakodnevnom životu rade suprotno njenim načelima, ranjavaju svoje duše i ostavljaju rđav utisak na vernike i nevernike.

Svečana odgovornost počiva na onima koji poznaju istinu da sva njihova dela treba da odgovaraju njihovoj veri i da njihov život treba da bude čist i posvećen, a oni pripremljeni za rad koji u ovim poslednjim danima objavljivanja ove vesti, treba brzo izvršiti. Oni nemaju vremena ni snage za trošenje u popuštanju apetitu. Reči dopiru do nas sa ozbiljnošću koja obavezuje: »Pokajte se dakle, i obratite se da se očistite od greha svojih, da dođu vremena odmaranja od lica Gospodnjega.« (Dela 3,19) Među nama ima onih kojima nedostaje duhovnosti i koji će, ako se potpuno ne obrate, biti sigurno izgubljeni. Da li možemo dopustiti takav rizik?

Jedino Hristova sila može da preobrazi srce i um i zato svi koji žele da sa Njim učestvuju u novom životu u nebeskom carstvu, moraju to da iskuse. »Ako se ko nanovo ne rodi«, kaže Spasitelj, »ne može videti carstva Božjega.« (Jovan 3,3) Vera koja dolazi od Boga, jedina je vera koja vodi Bogu. Da bismo Mu ispravno služili, moramo biti rođeni Božanskim duhom. Ovo će nas učiniti opreznim. To će nam očistiti srce, obnoviti misli i stvoriti nove mogućnosti da upoznamo i ljubimo Boga. To će nam dati voljnu poslušnost svim Njegovim zahtevima. To je prava služba Bogu.
 

Budimo jedinstveni

Letter 48. 1902.
42. Nama je povereno delo unapređivanja zdravstvene reforme. Gospod želi da Njegov narod živi u skladnoj zajednici. Kao što vam je poznato, treba da napustimo stanovište na kome po Božjem nalogu stojimo poslednjih 35 godina. Čuvajte se protivljenja delu zdravstvene reforme. Ono će napredovati zato što je to Božje sredstvo za smanjivanje patnji u našem svetu i za očišćenje Njegovog naroda.

Obratite pažnju na to kakav ćete stav zauzeti, da ne postanete uzročnici podela. Brate, čak iako propustiš da u svoj život i u život svoje porodice uneseš blagoslov držanja načela zdravstvene reforme, nemoj štetiti drugima time što se suprotiš svetlosti koju je Bog dao o ovom predmetu.

(Special Testimonies, Series A, No. 7, p. 40) C.H. 561.562.
43. Gospod je svom narodu dao vest o zdravstvenoj reformi. Ova svetlost obasjava njegov put već trideset godina; i Gospod ne može podržati svoje sluge na putu koji će biti protiv nje. On je nezadovoljan kada Njegove sluge rade u suprotnosti sa vešću o ovom predmetu, koju im je dao da je predaju drugima. Može li On biti zadovoljan kada polovina radnika, koji rade na jednom mestu, uči da su načela zdravstvene reforme tako usko povezana sa Vešću trećeg anđela kao ruka sa telom, dok njihovi saradnici svojim životom, uče načelima koja su sasvim suprotna? Ovo je greh u Božjim očima…
Ništa ne može tako da obeshrabri Gospodnje stražare kao povezanost sa onima koji imaju umnu sposobnost i razumeju razloge naše vere, ali delom i primerom ispoljavaju ravnodušnost prema moralnim obavezama.

Ne možemo se neozbiljno odnositi prema svetlosti kojom je Bog obasjao zdravstvenu reformu, jer će oni koji to čine doživeti štetu; niko ne može da se nada uspehu u Božjem delu, dok delom i primerom radi u suprotnosti sa svetlošću koju je Bog poslao.

(1867) 1T, 618.
44. Neophodno je da propovednici daju uputstva o umerenom životu. Oni treba da prikažu kako način ishrane, rada, odmora i odevanja jača zdravlje. Svi koji veruju u istinu za ove poslednje dane, moraju da učine nešto za ovaj predmet. On se tiče njih i Bog zahteva da se probude i zainteresuju za ovu reformu. On neće biti zadovoljan njihovim načinom života, ako ravnodušno proučavaju ovo pitanje.


Spoticanje o blagoslov

(1867) 1T, 546.
45. Anđeo je rekao: »Izbegavajte telesne želje koje vojuju na dušu.« Vi ste se spotakli o zdravstvenu reformu. Vama se čini da je ona nepotrebni dodatak istini. To nije tako; ona je deo istine. Pred vama je posao koji se mora završiti, i koji je teži od svega što je do sada bilo stavljeno pred vas. Vi gubite dok oklevate i stojite po strani, propuštajući da primite blagoslov kao svoju prednost. Vi se spotičete o sam blagoslov koji je Nebo stavilo na vaš put da bi vam olakšalo napredak. Sotona vam sve ovo prikazuje u najneprijatnijem svetlu, podstičući vas da se borite protiv toga što bi se pokazalo kao vaše najveće dobro, i što bi doprinelo vašem telesnom i duhovnom zdravlju.
(Izgovor za rđava dela pod sotonskim uticajem – 710)


Razmišljanje o sudu

Letter, 135. 1902.
46. Bog poziva dobrovoljce da stupe u Njegove redove. Bolesni ljudi i žene treba da postanu zdravstveni reformatori. Bog će sarađivati sa svojom decom u čuvanju njihovog zdravlja, ako se budu pažljivo hranila, čuvajući se da ne preopterete stomak. On je prirodni put milostivo učinio sigurnim i bezbednim, dovoljno širokim za sve koji njim hode. On je za održavanje našeg života dao korisne i zdrave proizvode zemlje.

Onaj koji ne pazi na uputstva koja je Bog dao u svojoj Reči i svojim delima, onaj koji ne sluša božanske zapovesti, nema potpuno iskustvo. On je bolestan hrišćanin. Njegov duhovni život je slab. On živi, ali njegov život lišen je lepote. On traći dragocene trenutke milosti.

Mnogi su naneli veliku štetu svom telu nepoštovanjem životnih zakona i možda se nikada neće oporaviti od posledica svoje nemarnosti; međutim čak i sada mogu da se pokaju i obrate. Čovek je pokušao da bude mudriji od Boga. On je postao zakon samome sebi. Bog nas poziva da obratimo pažnju na Njegove zahteve i da Ga više neobeščašćujemo time što ćemo sprečavati razvoj telesnih, umnih i duhovnih sposobnosti. Prerano propadanje i smrt rezultat su odvajanja od Boga i težnje za hodanjem putevima sveta. Onaj koji popušta samome sebi, mora da snosi kaznu. Na sudu ćemo videti da je Bog ozbiljno gledao kršenje zakona zdravlja. Tada, ako pogledamo unazad na tok svoga života i rada, videćemo koliko smo saznanja mogli steći o Bogu, kako smo plemeniti karakter mogli izgraditi, da smo Bibliju uzeli za svoga savetnika.

Gospod očekuje da Njegov narod postane mudar. Kada vidimo bedu, izopačenost i bolesti, koje su zahvatile svet kao rezultat nepoznavanja pravilne nege tela, da li se možemo uzdržati i ne upozoravati? Hristos je rekao da će kao što je bilo u vreme Nojevo, kada je Zemlja bila puna prestupa i iskvarena porokom, tako biti kada se bude pojavio Sin čovečiji. Bog nam je dao veliko svetlo i ako hodimo u njemu, videćemo Njegovo spasenje.

Potrebne su odlučne promene. Vreme je da ponizimo svoja gorda i samovoljna srca i tražimo Gospoda dok se može naći. Kao narod treba da ponizimo svoja srca pred Bogom; jer mrlje nedoslednosti stoje na našim delima.

Gospod nas poziva da se uskladimo sa Njim. Dan je uveliko prošao. Noć je blizu. Božji sudovi se već vide, kako na kopnu, tako i na moru. Drugo vreme milosti neće nam biti dato. Sada nema vremena za pogrešne poteze. Neka svako zahvali Bogu što još imamo priliku da oblikujemo karakter za budući večni život.

I. Razlozi za reformu
Iz knjige Saveti o životu i ishrani Ellen White

Admin
Admin

Broj poruka : 3201
Datum upisa : 2011-08-03

https://religija.serbianforum.info

Back to top Go down

Saveti o životu i ishrani Empty Re: Saveti o životu i ishrani

Post by Sponsored content


Sponsored content


Back to top Go down

Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum